Košarica

Vaša košarica je prazna

Izdvojeno za Vas

EI - Stručni časopis
za elektrotehniku i elektroenergetiku

AM. Andrassy, I. Boras,
S. Švaić: Osnove termografije s primjenom

Željko Novinc: Elektrotehničke instalacije

Peter Grego: Pogled
u zvjezdano nebo

Pogled u zvjezdano nebo

Branko Pihač:
Tehnika i civilizacija


Lyndon Wainwright: Zaplešimo - korak po korak do plesnog uspjeha

CEEE-u u Varaždinu PDF Ispis E-mail

Robotika za mlade nade

Kadar koji danas izlazi s fakulteta nije spreman raditi u gospodarstvu niti u obrazovanju. Hrvatske tvrtke i poduzeća moraju naći načina kako sponzorirati kreativnost mladih u školama, jer iz tih istih škola dolaze njihovi budući kadrovi

Na ovogodišnjem međunarodnome CEEE-u u Varaždinu, velik broj posjetitelja privukli su najmlađi izlagači: učenici Prve osnovne škole u Varaždinu koji pohađaju tečaj robotike. S njima je bio njihov voditelj Ivica Kolarić, organizator i voditelj tečajeva robotike diljem Hrvatske. Cilj je takvih tečajeva razvijanje ideja, kreativnosti i origi nalnosti od rane dobi te primjena nove tehnologije na svakodnevni život. ‘’Pokretanju ovakvih radionica prvenstveni je cilj bio podržati samoinicijativnost kod djece i pružiti im iskustvo inovatorstva, te u konačnici razvijati sredinu u kojoj će koncentracija znanja i stečenih iskustava omogućiti ostvarivanje zahtjevnijih projekata. Vrlo pozitivna je strana naših radionica i to što se mladi ljudi povezuju i intenzivno druže’’, prokomentirao je ing. Kolarić. Program radionice robotike načelno se sastoji od praktičnog rada i vježbi te gradnje različitih uređaja i robota. Međutim, program uvijek ovisi o samim učenicima i njihovom prethodnom iskustvu radionice.
Učenici sastavljaju modele raznih strojeva i upoznaju upotrebu računala za različite namjene, istražujući mogućnosti vođenja strojeva, vođenja modela robotskih kolica uz pomoć različitih programa (s ugrađenim podacima, s vanjskim upisivanjem podataka, programi s “učenjem” i “pamćenjem”). Također sastavljaju modele manipulacijskih robota te ispituju mogućnosti upravljanja takvim robotima s jednim, dva ili tri stupnja slobode, upoznajući se s različitim pristupima programiranju.

S napredovanjem učeničkog znanja raste i razina zahtjevnosti zadataka. Od najpopularnijih primjera iz programa radionice možemo izdvojiti sklapanje različitih uređaja bez nacrta, sa senzorima. U tim zadacima učenici sastavljaju automatizirane procese u koje ugrađuju različite senzore.

Kao diplomirani inženjer elektrotehnike, Ivica Kolarić niz godina je učitelj tehničke kulture u Prvoj osnovnoj školi u Varaždinu te mentor-savjetnik Hrvatske zajednice tehničke kulture. Dobitnik je godišnje nagrade HZTK za tehničku kulturu za 2004., kao i Državne nagrade tehničke kulture Faust Vrančić za 2008. godinu.

Na temelju dugogodišnjeg iskustva rada u nastavi i vođenja radionica robotike, ing Kolarić smatra da u propisanom nastavnom programu tehničke kulture postoje mnogi nedostaci: ‘’Mislim da se sadašnji program mora pod hitno mijenjati u smislu da se tehnička kultura mora bazirati na praktičnom radu. Teorija se mora konstantno vezati s praksom, u okviru koje bi učenici trebali imati mogućnost izbora što će raditi. Hoće li to biti iz područja elektrotehnike, tehničkog crtanja, modelarstva, robotike, ili strojarstva, informatike, origamija, trebalo bi biti dano na volju samim mladima, kako bi zarana prepoznali svoje afi nitete. Isto tako, za kvalitetan praktični rad voditelj ne bi smio raditi s više od desetoro djece po grupi.’’

Ivica Kolarić zalaže se i za davanje veće važnosti iskustvima iz nastavne prakse kod osmišljavanju preinaka nastavnog programa za predmet tehničke kulture, koji bi zapravo trebali oblikovati ljudi zaposleni u školama koji rade na praktičnim projektima. ‘’Isto tako je i u visokom školstvu potrebno zaposliti ljude koji su spremni ponuditi praktičnu primjenu tehničke kulture u nastavi. Kadar koji danas izlazi s fakulteta nije spreman raditi s učenicima. Cilj mora biti naše usmjeravanje prema tvrtkama i poduzećima koja će naći načina kako sponzorirati kreativnost mladih u školama, jer iz tih istih škola dolaze njihovi budući kadrovi’’, dodao je ing. Kolarić, komentirajući minorizirani položaj praktičnog pristupa i tehničke kulture u obrazovnom sustavu i javnom životu Hrvatske, u kojoj ‘’sport ne bi smio biti glavna razvojna strategija, iako je i on jako bitan. A stanje tehničke kulture općenito, kakvo danas u nas jest, daleko je od onog kakvo bi moglo biti uz malo više ulaganja i truda.’’ (V. V.)

 
 
Trenutno posjetitelja: 
15 gostiju 

Partneri